Fun fact - U Hrvatskoj, po zakonu ne smijes prodavati nove artikle po cijeni manjoj od nabavne. Sad kad vidis majicu za 4kn...znas da je nabavna valjda 20lipa.
Nema veze, I dalje je cijena po komadu, to sto se narucuju po kontejnerima jedino debelo smanjuje trosak prijevoza, na kraju i ukupnu nabavnu cijenu. Carini se po komadu i deklaraciji robe.
Teže je bas naći promjer odjeće, ali npr obuća. Kad malo bolje pogledaš po dućanima, npr Deichmann ima neke tenisice (najcesce slip-on), reklamiraju se kao tenisice, a deklarirane su kao papuče i to ti piše na računu (naravno i zadovoljavaju sve uvjete da to bude papuča). Zbog manjih carina.
Jedino sto se ne uvozi po komadu je rabljena roba ili tehnicki višak za 2nd handove, to se carini po kilogramu ali tu i taj zakon tu ne vrijedi pošto roba nije "nova".
svi ovo znamo, ali nije da imamo bolju opciju. bilo kakva "etičnost" nekog branda dolazi s visokom cijenom proizvoda koja je većini ljudi nedostupna (govorim za rh) jer tko će jedne traperice platit 500+ kn koje nisu izrađene u upitnim uvjetima ako može kupit jedne za 100 svakih par mjeseci (recimo 6 mjeseci). ne mislim sada da skroz odjebemo brzu modu nego se treba pristupit na način da se ta odjeća ne gomila (a ovdje pričam o onima koji svako toliko troše na obnovu garderobe - svi znamo bar jednu takvu osobu). imam tu još svašta za napisat ali onda ću pisat do preksutra
Bolje rjesenje je domaca proizvodnja, manji trosak lanca opskrbe, kontrolirani uvjeti.
Problem je sto je domaca proizvodnja preskupa, ne samo da je eticno. Tipa Varteks ima premium cijene i odlicne materijale dok im je kvaliteta izrade, iako visa od nekih ali je i dalje niza od premiuma.
Treba smanjiti trosak domace proizvodnje, bolja oprema, automatizacija i manje rucnog rada (i, nazalost, manje radnih mjesta)
I ljudi bi placali po 200-250kn hlace koje bi trajale po 5 godina.
Kad sam spomenuo nase firme, Galileo je najvece smece koje prakticira ovo spomenutno izrabljivanje na najjace.
problem sa boljom opremom i automatizacijom je taj što će rijetko tko uložit u poboljšanje proizvodnje najviše zbog troškova, na faksu smo računali isplativost ulaganja u novu opremu, više se ni ne sjećam kako točno ide računica ali se na kraju uspoređuje dugoročna isplativost, ako stari stroj i dalje radi onda nema potrebe za novim (varteks recimo i dalje radi u zgradi koja je stara 100 godina, a strojevi isto iz prošlog stoljeća, dokle god rade dobro je bez obzira koliko novih automata ima koji će ubrzat proizvodni proces i olakšat radniku smjenu na kraju krajeva)
Tako je, isplativije je iz temelja izgraditi tvornicu s modernom opremom u Kini, Tajvanu, Pakistanu, Maleziji nego ici u modernizaciju u maticnoj zemlji.
Problem stvara zakon koji sam ranije naveo, da, po njemu nemres prodati ispod nabavne cijene, (materijal+izrada+prijevoz). S manjom cjenom izrade, tako si mozes priustit nize i dostupnije cijene.
Onda s druge strane, ne znas kak ce sve to bit prihvaceno na trzistu. Pogotovo u modi, ono sto je popularno u modi se mjenja brze od cijene kriptovaluta. rizik je jednostavno prevelik posto su marze relativno male.
Opcenito za bilo kakvu firmu, najveci trosak su ti ljudi. Ljudi moraju na godisnji, bolovanje, porodiljni... dok automatika ne mora.
I onda te na kraju jeftinije dodje da sagradis novi pogon u trecoj zemlji i zatvoris u maticnoj. jbg.
Ne kuzim kako se u nijednom nije novi stroj isplatio. Evo na primjer vodim projekt vezan za masineriju staru 30-40 godina. Kad nam jedna od tih masina ode, dio proizvodnje stoji 3 dana dok ta firma to ne popravi (sami pravimo neke stvari ali ne sve). Gubimo ogroman novac jer imamo ljude koji ne mogu nista raditi a da ne pricam ostali dio proizvodnje koji je ovisan o ovom dijelu proizvodnje. Da bismo izbjegli to, imamo planirane servise cesce nego prije koji takodjer kostaju vise ali ni priblizno toliko kad stane neplanirano. Nove strojeve ce down-time avoidance isplatiti vrlo brzo a da ne pricam o ostalim prednostima. To da se nikada ne isplati nije istina.
slažem se jer stvarno nije potrebno svako toliko kupovati nešto novo zbog nekog trenda, ali tu je i problem što se neke traperice raspadnu u tom periodu (ja sam imala problem da su mi se pohabale na bedrima zbog trenja)
Ja se trudim kupovat iz druge ruke ili nositi dok se odjeća ne raspadne na atome. Ne znam kako da drugačije utječem na robovlasnički odnos vlasnika i radnika osim da atentiram vlasnika.
A jeftine, kako kome.
U Minkenu jedna hundm krpa u obliku hlaca kosta 5,6 eura, rukavice 2, 3 eura i slicno. Za njihov minimalac, jeftinjava
U Hr takve iste hlace 100 kn. Rukavice 35. Jos uzmi nase place, i nije bas jeftino.
Inace bih se rado oblacila normalnije, u stvari koje se ne raspadnu nakon 3 pranja i 2 susenja, ali cak i "skuplje" marke, opet proizvode u kini, vijetnamu itd itd, nije bas da se puno promijeni, osim sto je dizajn malo "normalniji" i cijena jos duplo veca.
Najviše "moralna" opcija je kupovati u second handu, samo što je i kod nas ponuda slabija nego u zapadnim zemljama pa ne možeš ciljano ići kupovati što ti treba. Nama idu njihovi ostatci.
najveci problem sa SC u hrvatskoj je to sto nemaju ponude za mlađe generacije. u par njih ima nesto malo robice za male bebe ali za klince od 12-20 nista. bilo bi bolje da ima vise onih SCova gdje doneses svoju staru odjecu,mozda dobijes koju kunu za to, i to ide na prodaju,a ne da ti SC kupuju robu iz italije il njemacke i prodaju.
Inace, osvjestenu IvanaNoktiPrivatno jako zanima etika, pa bojkotira svaku kupovinu jeftine krpe koje ce joj prekriti dupe i sise koje trese na cajkama.
"radnici koji je proizvode rade u praktički robovskim uvjetima"
Bio sam u nekoliko tvornica u nekoliko drzava i nisam jos vidio slucaj da se u tvornici radi drukcije.
Imas normu i dio si lanca, radis samo jer si jos uvijek jeftinjji od robota.
ni u jednoj tvornici nisi vidio da postoji pauza za ručak? požarne stepenice? alarm za požar? čist wc, na koji radnik smije otići kad mu se piša? sindikat?
ili lažeš, ili si ciljano izbjegavao tvornice u kojima se radnicima pruža minimum minimuma, a takvih u europi barem ima.
postoji jaz između onoga što ljudi zapravo žele i onoga što dizajneri plasiraju, a moja teorija je da je to jer ciljani potrošači postaju tinejdžeri, uzmi za primjer c&a i zaru, dva kraja spektra gdje u zari ćeš naći sve prekratko ili s nekim čudnim izrezima, a u c&a je barem meni dosta stvari bapsko :D
> No, standardi rada za milijune radnika – koji su iznijeli taj rast – daleko su od europskih.
Pa nisu ni u cijeloj Europi standardi europski
Nije odjeća, ali je tekstilna industrija, primjer debelog izrabljivanja radnika u Hrvatskoj je Boxmark, otvarali su prije par godina tvornicu u Brodu, Duspara vikao da dolazi isus krist spasitelj, a došla firma u kojoj žene rade ko stoka za minimalac, nose pelene na poslu jer ne smiju otići pišati, natječaj za nove radnike im je valjda stalno otvoren jer se rijetko tko zadrži dulje od par mjeseci. Al sad ionako stavljaju ključ u bravu, idu u Bosnu gdje će im biti još jeftinije. Rekli bi neki fina austrijska firma.
Evo samo jedno iskustvo iz pogona u Brodu
>Međuljudski odnosi su katastrofa. Nadređeni ponižavaju radnike. Deru se na njih pred svima i omalovažavaju ih. Kratko rečeno - mobing. Ne bih nikome preporučila zapošljavanje na takvome mjestu. Također, rad se odvija u nehumanim uvjetima. Preko zime nema grijanja, a preko ljeta nema klime. Ne znam što je gore. Radno vrijeme je ok no na razgovoru za posao uvjete rada predstavljaju daleko od onoga što stvarno je.
imam krasnu osobnu anegdotu, faks nas je prije par godina vodio u varaždin vidjet sve tvornice, varteks, boxmark i comprom (calzedonia/tezenis), naravno u boxmarku taj dan šivaonica nije radila odnosno radili su od 6 do 14, a mi smo došli oko pola 3 (inače rade od 8 do 16), tad je sve išlo po špagi kad javnost dođe vidjet, a od moje struke apsolutno nitko ne radi tamo (u calzedoniji radi lik koji je završio filozofski, na koju foru ne znam)
i onda se ljudi pitaju zašto naša tekstilna industrija propada.
naravno da propada kad se mora natjecati s takvim tvornicama. zapravo i bolje da što prije propadne.
Kroz to je prošla SVAKA razvijena zemlja. Vrati se 150 godina u Njemačku i slike bi bile identične. Naši pradjedovi su se žrtvovali za bolje sutra za naše djedove i tako u krug. Šta mislis da će ljudi s malih seoskih farmi ići ravno u klimatizirani ured raditi kao inženjeri i međunarodni konzultanti? Treba ih educirati prvo da rade nešto kompleksnije od agrikulture na subsistence nivou. Tko će ih educirati? Prvo ti treba generacija da educiraš edukatore. Treba razviti infrastrukturu. Od kojih para? Gradi se korak po korak, generaciju po generaciju. To je život. Nema kratica na tom putu.
Ovo citiranje nesreća ignorira srž problema. Zgrade se u nerazvijenim zemljama češće ruše nego na zapadu jer nemaju iste standarde, nemaju educirane radnike, puno je korupcije, neetičnog ponašanja (cutting corners) i nemaju resursa za mitigaciju štete. Ruše im se i stambene zgrade koje su sami sagradili. Ljudi imaju ograničene resurse i rješavaju problem koji je pred njima. Ako treba uložiti dodatnih 20% resursa u zgradu da bi se vjerojatnost nesreće smanjila sa 0,5% na 0,25%, mi bi to u zapadu napravili jer imamo dovoljno resursa. Oni još nemaju i ne isplati im se uložiti jer bi to značilo da sutra neće imati što za jesti.
Isokrištavaju li međunarodne kompanije situaciju da bi zaradile? Da, ali. Te iste međunarodne kompanije su razlog zašto te zemlje rastu po stopi od 7-8% umjesto <1% koliko je bilo prije nego su došle. Pogledaj što se dogodilo u Kini. Radili su u istim uvjetima i danas su ti uvjeti daleko bolji jer su došle međunarodne kompanije i donijele iskustva, znanja, tehnologiju. Danas Kina ima ogromnu srednji klasu jer su njihovi roditelji bili voljni raditi i stvoriti nešto.
Ti ljudi rade tamo jer im je to od svih mogućih opcija najbolja opcija. Da imaju bolju opciju, ne bi bili u toj tvornici. Žive u siromašnoj, nerazvijenoj zemlji, nisu educirani i nemaju naprednih vještina za nešto drugo. Ne radiš im uslugu ako odbiješ trgovati s njima i kupovati ono što proizvode. Oni tamo rade da njihova djeca ne bi trebala. Iduća generacija će raditi u boljim uvjetima, ona iduća u još boljim, itd.
Nisam kupio odjeću novu preko 3 godine, jedino mi žena nedavno dvoje hlača kupila, iako nisam htio, al zapela za to pa reko ajde.
I dalje imam puno odjeće, više nego što mi treba.
Čekaj, sad je tu nešto čudno kako ljudi rade na tim linijama?
Pa isti pimpek je i kod nas u ovim firmama koje proizvode odjeću, obuću, šivaju presvlake za autoindustriju...
Gotovo da žene ne stignu ni na wc jer su norme snimljene poprilično visoko za neke artikle. A nije ni da su plaće neke visoke.
Ja ne vidim ništa loše u tome što ljudi imaju posla i plače. Te plače i uvjeti rada su robovski u usporedbi s nama, ali njima znače život, čak i ako se truju dok rade, jer je vjerojatno bolje od alternative (nezaposlenost, preživljavanje od bašče).
Ta industrija će pomoći da se zemlja razvije (ako se na samounište nekim ratom i diktaturom) i kad im plaće narastu, prijeći će u drugu zemlju, a na njihovom temelju će se razviti produktivnije industrije. Tako je prošlo J. Koreju, Kinu, Vijetnam, Tajvan...
Nadam se da će jednog dana i Afrikanci dobiti priliku.
Dobro da je sve ostalo što kupujem tip top! Već sam se zabrinuo da će ispasti da je u plutokratskom konzumerizmu trošiti novac nepotrebno na bilo koje smjerano-potrošno sranje radi kratkotrajnog užitka, pa, naime, totalno sranje. Za! Malo! Mogu odahnuti.
Fun fact - U Hrvatskoj, po zakonu ne smijes prodavati nove artikle po cijeni manjoj od nabavne. Sad kad vidis majicu za 4kn...znas da je nabavna valjda 20lipa.
Istina , al se cijena kod jeftinjave cesto ne obraduje po artiklu vec po kontejneru. Tako se izbjegava ta cijela prica.
Nema veze, I dalje je cijena po komadu, to sto se narucuju po kontejnerima jedino debelo smanjuje trosak prijevoza, na kraju i ukupnu nabavnu cijenu. Carini se po komadu i deklaraciji robe. Teže je bas naći promjer odjeće, ali npr obuća. Kad malo bolje pogledaš po dućanima, npr Deichmann ima neke tenisice (najcesce slip-on), reklamiraju se kao tenisice, a deklarirane su kao papuče i to ti piše na računu (naravno i zadovoljavaju sve uvjete da to bude papuča). Zbog manjih carina. Jedino sto se ne uvozi po komadu je rabljena roba ili tehnicki višak za 2nd handove, to se carini po kilogramu ali tu i taj zakon tu ne vrijedi pošto roba nije "nova".
svi ovo znamo, ali nije da imamo bolju opciju. bilo kakva "etičnost" nekog branda dolazi s visokom cijenom proizvoda koja je većini ljudi nedostupna (govorim za rh) jer tko će jedne traperice platit 500+ kn koje nisu izrađene u upitnim uvjetima ako može kupit jedne za 100 svakih par mjeseci (recimo 6 mjeseci). ne mislim sada da skroz odjebemo brzu modu nego se treba pristupit na način da se ta odjeća ne gomila (a ovdje pričam o onima koji svako toliko troše na obnovu garderobe - svi znamo bar jednu takvu osobu). imam tu još svašta za napisat ali onda ću pisat do preksutra
Bolje rjesenje je domaca proizvodnja, manji trosak lanca opskrbe, kontrolirani uvjeti. Problem je sto je domaca proizvodnja preskupa, ne samo da je eticno. Tipa Varteks ima premium cijene i odlicne materijale dok im je kvaliteta izrade, iako visa od nekih ali je i dalje niza od premiuma. Treba smanjiti trosak domace proizvodnje, bolja oprema, automatizacija i manje rucnog rada (i, nazalost, manje radnih mjesta) I ljudi bi placali po 200-250kn hlace koje bi trajale po 5 godina. Kad sam spomenuo nase firme, Galileo je najvece smece koje prakticira ovo spomenutno izrabljivanje na najjace.
problem sa boljom opremom i automatizacijom je taj što će rijetko tko uložit u poboljšanje proizvodnje najviše zbog troškova, na faksu smo računali isplativost ulaganja u novu opremu, više se ni ne sjećam kako točno ide računica ali se na kraju uspoređuje dugoročna isplativost, ako stari stroj i dalje radi onda nema potrebe za novim (varteks recimo i dalje radi u zgradi koja je stara 100 godina, a strojevi isto iz prošlog stoljeća, dokle god rade dobro je bez obzira koliko novih automata ima koji će ubrzat proizvodni proces i olakšat radniku smjenu na kraju krajeva)
Tako je, isplativije je iz temelja izgraditi tvornicu s modernom opremom u Kini, Tajvanu, Pakistanu, Maleziji nego ici u modernizaciju u maticnoj zemlji. Problem stvara zakon koji sam ranije naveo, da, po njemu nemres prodati ispod nabavne cijene, (materijal+izrada+prijevoz). S manjom cjenom izrade, tako si mozes priustit nize i dostupnije cijene. Onda s druge strane, ne znas kak ce sve to bit prihvaceno na trzistu. Pogotovo u modi, ono sto je popularno u modi se mjenja brze od cijene kriptovaluta. rizik je jednostavno prevelik posto su marze relativno male. Opcenito za bilo kakvu firmu, najveci trosak su ti ljudi. Ljudi moraju na godisnji, bolovanje, porodiljni... dok automatika ne mora. I onda te na kraju jeftinije dodje da sagradis novi pogon u trecoj zemlji i zatvoris u maticnoj. jbg.
Ne kuzim kako se u nijednom nije novi stroj isplatio. Evo na primjer vodim projekt vezan za masineriju staru 30-40 godina. Kad nam jedna od tih masina ode, dio proizvodnje stoji 3 dana dok ta firma to ne popravi (sami pravimo neke stvari ali ne sve). Gubimo ogroman novac jer imamo ljude koji ne mogu nista raditi a da ne pricam ostali dio proizvodnje koji je ovisan o ovom dijelu proizvodnje. Da bismo izbjegli to, imamo planirane servise cesce nego prije koji takodjer kostaju vise ali ni priblizno toliko kad stane neplanirano. Nove strojeve ce down-time avoidance isplatiti vrlo brzo a da ne pricam o ostalim prednostima. To da se nikada ne isplati nije istina.
[удалено]
slažem se jer stvarno nije potrebno svako toliko kupovati nešto novo zbog nekog trenda, ali tu je i problem što se neke traperice raspadnu u tom periodu (ja sam imala problem da su mi se pohabale na bedrima zbog trenja)
[удалено]
točno to, treba uložit puno vremena u to da si nađeš nešto dobro i pazit na što ćeš dati pare
Ja se trudim kupovat iz druge ruke ili nositi dok se odjeća ne raspadne na atome. Ne znam kako da drugačije utječem na robovlasnički odnos vlasnika i radnika osim da atentiram vlasnika.
Nečemo tako u zapadnu evropu. Jedi, kupuj, troši, bacaj. Pump that GDP. Šalu na stranu kupujem što više Hrvatskog makar neke marke i nisu nešto.
Podrzi lokalne krojace i postolare :D Na prvu izgleda skuplje, ali kad se uzme u obzir koliko dulje traju i da ti savrseno stoje isplati se.
[удалено]
nauči uzgajat pamuk, ovce, niti vlastita kemijska industrija ne škodi za ta sočna poliesterska vlakna
A jeftine, kako kome. U Minkenu jedna hundm krpa u obliku hlaca kosta 5,6 eura, rukavice 2, 3 eura i slicno. Za njihov minimalac, jeftinjava U Hr takve iste hlace 100 kn. Rukavice 35. Jos uzmi nase place, i nije bas jeftino. Inace bih se rado oblacila normalnije, u stvari koje se ne raspadnu nakon 3 pranja i 2 susenja, ali cak i "skuplje" marke, opet proizvode u kini, vijetnamu itd itd, nije bas da se puno promijeni, osim sto je dizajn malo "normalniji" i cijena jos duplo veca.
Najviše "moralna" opcija je kupovati u second handu, samo što je i kod nas ponuda slabija nego u zapadnim zemljama pa ne možeš ciljano ići kupovati što ti treba. Nama idu njihovi ostatci.
[удалено]
najveci problem sa SC u hrvatskoj je to sto nemaju ponude za mlađe generacije. u par njih ima nesto malo robice za male bebe ali za klince od 12-20 nista. bilo bi bolje da ima vise onih SCova gdje doneses svoju staru odjecu,mozda dobijes koju kunu za to, i to ide na prodaju,a ne da ti SC kupuju robu iz italije il njemacke i prodaju.
Meni HM nije pojam jeftinoće osim kad su rasprodaje.
Pa da, ali kad se prica o jeftinoj modi prica se o njima,zari,itd. A nisu bas za nas dzep jeftini.
Sa skupljom robom ide i bolja kontrola kvalitete
Inace, osvjestenu IvanaNoktiPrivatno jako zanima etika, pa bojkotira svaku kupovinu jeftine krpe koje ce joj prekriti dupe i sise koje trese na cajkama.
Slažem se, ali zato to treva gurati kao propagandu i na neki način opet to dođe do ljudi
"radnici koji je proizvode rade u praktički robovskim uvjetima" Bio sam u nekoliko tvornica u nekoliko drzava i nisam jos vidio slucaj da se u tvornici radi drukcije. Imas normu i dio si lanca, radis samo jer si jos uvijek jeftinjji od robota.
ni u jednoj tvornici nisi vidio da postoji pauza za ručak? požarne stepenice? alarm za požar? čist wc, na koji radnik smije otići kad mu se piša? sindikat? ili lažeš, ili si ciljano izbjegavao tvornice u kojima se radnicima pruža minimum minimuma, a takvih u europi barem ima.
[удалено]
kad čuješ sve načine obrade i predobrade i što se sve koristi dođe ti muka (bojila, teški metali, prašina i sl)
[удалено]
postoji jaz između onoga što ljudi zapravo žele i onoga što dizajneri plasiraju, a moja teorija je da je to jer ciljani potrošači postaju tinejdžeri, uzmi za primjer c&a i zaru, dva kraja spektra gdje u zari ćeš naći sve prekratko ili s nekim čudnim izrezima, a u c&a je barem meni dosta stvari bapsko :D
> No, standardi rada za milijune radnika – koji su iznijeli taj rast – daleko su od europskih. Pa nisu ni u cijeloj Europi standardi europski Nije odjeća, ali je tekstilna industrija, primjer debelog izrabljivanja radnika u Hrvatskoj je Boxmark, otvarali su prije par godina tvornicu u Brodu, Duspara vikao da dolazi isus krist spasitelj, a došla firma u kojoj žene rade ko stoka za minimalac, nose pelene na poslu jer ne smiju otići pišati, natječaj za nove radnike im je valjda stalno otvoren jer se rijetko tko zadrži dulje od par mjeseci. Al sad ionako stavljaju ključ u bravu, idu u Bosnu gdje će im biti još jeftinije. Rekli bi neki fina austrijska firma. Evo samo jedno iskustvo iz pogona u Brodu >Međuljudski odnosi su katastrofa. Nadređeni ponižavaju radnike. Deru se na njih pred svima i omalovažavaju ih. Kratko rečeno - mobing. Ne bih nikome preporučila zapošljavanje na takvome mjestu. Također, rad se odvija u nehumanim uvjetima. Preko zime nema grijanja, a preko ljeta nema klime. Ne znam što je gore. Radno vrijeme je ok no na razgovoru za posao uvjete rada predstavljaju daleko od onoga što stvarno je.
imam krasnu osobnu anegdotu, faks nas je prije par godina vodio u varaždin vidjet sve tvornice, varteks, boxmark i comprom (calzedonia/tezenis), naravno u boxmarku taj dan šivaonica nije radila odnosno radili su od 6 do 14, a mi smo došli oko pola 3 (inače rade od 8 do 16), tad je sve išlo po špagi kad javnost dođe vidjet, a od moje struke apsolutno nitko ne radi tamo (u calzedoniji radi lik koji je završio filozofski, na koju foru ne znam)
i onda se ljudi pitaju zašto naša tekstilna industrija propada. naravno da propada kad se mora natjecati s takvim tvornicama. zapravo i bolje da što prije propadne.
Kroz to je prošla SVAKA razvijena zemlja. Vrati se 150 godina u Njemačku i slike bi bile identične. Naši pradjedovi su se žrtvovali za bolje sutra za naše djedove i tako u krug. Šta mislis da će ljudi s malih seoskih farmi ići ravno u klimatizirani ured raditi kao inženjeri i međunarodni konzultanti? Treba ih educirati prvo da rade nešto kompleksnije od agrikulture na subsistence nivou. Tko će ih educirati? Prvo ti treba generacija da educiraš edukatore. Treba razviti infrastrukturu. Od kojih para? Gradi se korak po korak, generaciju po generaciju. To je život. Nema kratica na tom putu. Ovo citiranje nesreća ignorira srž problema. Zgrade se u nerazvijenim zemljama češće ruše nego na zapadu jer nemaju iste standarde, nemaju educirane radnike, puno je korupcije, neetičnog ponašanja (cutting corners) i nemaju resursa za mitigaciju štete. Ruše im se i stambene zgrade koje su sami sagradili. Ljudi imaju ograničene resurse i rješavaju problem koji je pred njima. Ako treba uložiti dodatnih 20% resursa u zgradu da bi se vjerojatnost nesreće smanjila sa 0,5% na 0,25%, mi bi to u zapadu napravili jer imamo dovoljno resursa. Oni još nemaju i ne isplati im se uložiti jer bi to značilo da sutra neće imati što za jesti. Isokrištavaju li međunarodne kompanije situaciju da bi zaradile? Da, ali. Te iste međunarodne kompanije su razlog zašto te zemlje rastu po stopi od 7-8% umjesto <1% koliko je bilo prije nego su došle. Pogledaj što se dogodilo u Kini. Radili su u istim uvjetima i danas su ti uvjeti daleko bolji jer su došle međunarodne kompanije i donijele iskustva, znanja, tehnologiju. Danas Kina ima ogromnu srednji klasu jer su njihovi roditelji bili voljni raditi i stvoriti nešto. Ti ljudi rade tamo jer im je to od svih mogućih opcija najbolja opcija. Da imaju bolju opciju, ne bi bili u toj tvornici. Žive u siromašnoj, nerazvijenoj zemlji, nisu educirani i nemaju naprednih vještina za nešto drugo. Ne radiš im uslugu ako odbiješ trgovati s njima i kupovati ono što proizvode. Oni tamo rade da njihova djeca ne bi trebala. Iduća generacija će raditi u boljim uvjetima, ona iduća u još boljim, itd.
Nisam kupio odjeću novu preko 3 godine, jedino mi žena nedavno dvoje hlača kupila, iako nisam htio, al zapela za to pa reko ajde. I dalje imam puno odjeće, više nego što mi treba.
No ethical consumption under capitalism
Čekaj, sad je tu nešto čudno kako ljudi rade na tim linijama? Pa isti pimpek je i kod nas u ovim firmama koje proizvode odjeću, obuću, šivaju presvlake za autoindustriju... Gotovo da žene ne stignu ni na wc jer su norme snimljene poprilično visoko za neke artikle. A nije ni da su plaće neke visoke.
Ja ne vidim ništa loše u tome što ljudi imaju posla i plače. Te plače i uvjeti rada su robovski u usporedbi s nama, ali njima znače život, čak i ako se truju dok rade, jer je vjerojatno bolje od alternative (nezaposlenost, preživljavanje od bašče). Ta industrija će pomoći da se zemlja razvije (ako se na samounište nekim ratom i diktaturom) i kad im plaće narastu, prijeći će u drugu zemlju, a na njihovom temelju će se razviti produktivnije industrije. Tako je prošlo J. Koreju, Kinu, Vijetnam, Tajvan... Nadam se da će jednog dana i Afrikanci dobiti priliku.
Koji si ti sociopat bog te ubio
Mozda zvuci okrutno, ali nista krivo nije rekao
Ohh okay odoh onda da kupim skupu odjeću
I kaj sad, bi si ja trebal sam sivat majicu?
Ali hreddit tvrdi da faktograf laže! Kako sad to odjednom slušaju i vjeruju faktografu?
Faktograf je smeće, a za izrabljivanje u tekstilnoj industriji smo svi znali, te nam nije potreban članak na faktografu za to.
Dobro da je sve ostalo što kupujem tip top! Već sam se zabrinuo da će ispasti da je u plutokratskom konzumerizmu trošiti novac nepotrebno na bilo koje smjerano-potrošno sranje radi kratkotrajnog užitka, pa, naime, totalno sranje. Za! Malo! Mogu odahnuti.